Uzmu li se u obzir samo odnosi među rezultatima za pobjedničku i drugoplasiranu stranku/koaliciju, u oba je istraživanja najlošija procjena posti- gnuta u uzorku korigiranom podacima o stranačkim sklonostima i vjerojatnosti izlaska na izbore. [...] godine je nešto bolje procijenjen izborni redoslijed stranaka i koalicija, više je pojedinačnih rezultata bilo u rasponu standardne pogreške uzorka (iznimka su troetapno korigirani podaci koji su se prema tom kriteriju u oba istraživanja pokazali jednako valjanima), prosječno odstupanje istraživačkih procjena bilo je u prosjeku manje, a niže su bile i vrijednosti standardne devijacije i indeksa pr. [...] Metodologijski i analitički pristupi istraživanju javnoga mnijenja pitanja u sklopu istog istraživanja jer je i u tom slučaju presudno koliko je, i u kojem smislu, pojedino pitanje povezano s razlozima prihvaćanja ili odbijanja anketne suradnje. [...] Ipak, i u sklopu postojeće istraživačke tradicije i stečenoga isku- stva, i u našim je uvjetima moguće ukazati barem na osnovne dimenzije ovog važnog metodologijskog problema te njegov mogući utjecaj na reprezentativnost realiziranog uzorka istraživanja i ukupnu valjanost dobivenih rezultata. [...] Prema navodima američkih autora, u anketama različite tematike takvi se razlozi mogu eksplicitno prepoznati u prosječno dvadesetak posto svih odbijanja (DeMaio, 1980.; Couper, 1997.) i u pravilu su to učestaliji što je tema istraživanja udalje- nija od osobnih interesa i egzistencijalnih potreba ispitanika (Heberlein i Baumgartner, 1978.; Stinchcombe i sur., 1981.).
- Pages
- 339
- Published in
- Croatia
