Kultura sjeÊanja izmeu tradicije i avangarde — prilog istraæivanju smjernica za povijest habsburπkih

ImajuÊi, me utim, na umu da je rijeË o dræavnoj zajednici u kojoj je Ivo Pi- lar formirao svoje poglede na politiku, dræavu i druπtvo, i kojoj je u svojim spisima, uz odgovarajuÊe reforme, davao prednost pred predlaganim juæno- slavensko-balkanskim integracijama (a sliËna je stajaliπta imao i ne baπ ne- znatan, premda do danaπnjega dana marginalizirani dio hrvatske politiËke i upravne elite), tema. [...] godine u sklopu Ratnoga arhiva osnovan je Odjel za ratnoznanstvene radove (Abteilung für Kriegswissen- schaftliche Arbeiten), za koji se dræi i da je bio prvi vojnopovijesni institut u svijetu.11 U razdoblju od 1818. [...] Osim toga, u ovom djelu praktiËki i nema rani- je navedenih formulaiËnih sklopova, kao razlog za borbu istiËe se osobna duænost, a u nekim pojedinostima pristup se uvjetno moæe oznaËiti i kao umjereno subverzivan, barem prema stroæim oblicima promidæbe, a i kad je rijeË o ponaπanju prema srpskim vojnicima i civilima.28 SliËne je privatne vaænosti i knjiæica djelatnoga satnika Pere BlaπkoviÊa B. [...] daju se i kratke upute o to- mu kakvi se prilozi oËekuju — s obzirom na svrhu i opseg vodiËa, ne mo- æe biti rijeËi o flsuvisloj povjesnici pojedinog Ëetnog tijela«, nego se u kratkim opisima fltreba dakle osvrnuti samo na ona ratna djela, koja Ëeta sama dræi najdiËnijima, i polaæe vaænost na to, da ista i javnost upozna«. [...] Tako er, u povjesnice, odnosno albume ne bi trebalo uvrstiti samo bor- be, nego i prijevoz s prilaæenjem bojiπtu, vrijeme provedeno u priËuvi i na odmoru, opskrbu i zdravstvo, vojniËku svagdaπnjicu, boravak u zarobljeniπt- vu, te razne vesele doga aje i anegdote, narodno blago.