161

skog ustanka: vodstvo ustaπke organiza- Ustaπki emigranti, oruæje i promidæ- cije u Italiji, ustaπki centar u Zadru, koji beni materijal u Liku su prebaËeni iz ta- je pripadao Italiji, te mjesne ustaπke sku- lijanskog Zadra, u kojem je djelovao us- pine u Lici i na podvelebitskom podru- taπki centar pod vodstvom Ante Brkana. [...] U prvom dijelu svoga U prvome razdoblju autor piπe da su Ëlanka autor je opisao zakonske i institu- vlasti u prvim reakcijama na flbruπanski cijske poluge diktatorske vlasti kralja pothvat« bile flπokirane i iznena ene pos- Aleksandra, te je iznio saznanja, koja su tojanjem i akcijom oruæane skupine, ko- jugoslavenske vlasti imale, o ustaπkom ja je imala elemente vojne postrojbe«, Ëi- djelovanju n. [...] U tom kontekstu autor je pokret represivnog aparata i s njima po- spomenuo i reakciju banske uprave u vezane brutalnosti.« Od samoga poËetka 166 Prikazi istraga se nije ograniËila na potragu za dizanja ustanka, nego da je ovu namjeru odbjeglim ustaπama, nego je obuhvaÊala iskonstruirao kako bi prikrio neuspjeh u cjelokupno stanovniπtvo, jer je bilo flne- hvatanju odbjeglih ustaπa. [...] ovom doga aju, osobito one vezane za U Ëlanku autor analizira kako je Ve- masovnost sudjelovanja u njemu, znatno lebitski ustanak prikazan za svoga traja- je preuveliËavao, Ëime je, smatra autor, nja i neposredno nakon zavrπetka u us- svjesno stvarao miπljenje Ëitatelja da je ri- taπkim izvorima, u stranim medijima, u jeË bila o ustanku. [...] (…) u cilju ‘oslobo enja’ Hrvatske« te u Dakle, suprotno oËekivanju, ustaπki tom kontekstu i o veÊoj koliËini oruæja u su izvori Velebitski ustanak predstavljali Zadru, Ëiji je fljedan deo tog oruæja veÊ kao nedefiniran doga aj s elementima prebaËen u naπu Kraljevinu za Liku.« Iz- ustanka, zamiπljenu akciju manjeg raz- dvojio je i podatak da su jugoslavenski 169 PILAR — »asopis za druπtvene i huma.