sAžetAk

U drugom poglavlju je rad autora Vine Mihaljevića naslovljen „Religija je egzistencijalno i smisleno uporište života pojedinca i zajednice u Vukovaru (tride- set godina od Vukovara ’91.)” u kojemu se, na temelju rezultata provedene analize o položaju religijskih tema u strukturi glavnih i specifičnih tematskih cjelina u do sada objavljenim zbornicima radova proizašlim iz 24 održana znanstveno-stru. [...] Autor na temelju do sada objavljenih radova s religijskim sadržajem zaključuje da „religija ima važnu ulogu i značenje u događajima vezanim uz Vukovar ’91., zatim u tranzicijskim i integracijskim procesima te u izgradnji suvremenoga pluralnoga, demokratskog, slobodnog i pravednog društva Vukovara, gradi mir i jednakost u različitosti zadnja tri desetljeća od Vukovara ’91.” U trećem poglavlju u rad. [...] U okviru prikaza navedene građe autor daje uvid u „povijest osnivanja, djelovanja i vrste navedenih komisija, na kategorizaciju, sistematizaciju i tipologiju ratne štete, na vrste dokumentacije, kao i na njene stvaratelje i imatelje.” Na temelju navedenoga ukazuje da je spomenuto arhivsko gradivo „potencijalni izvor podataka za sadašnja i buduća povijesna, demografska, sociološka i druga istraživa. [...] U osmom poglavlju Anita Dremel u radu „Kritički pogled na neke česte pretpostavke u istraživanjima roda i rata: rodna dimenzija osobnih sjećanja na Domovinski rat” donosi rezultate dubinskih polustrukturiranih intervjua o rod- noj dimenziji sjećanja na Domovinski rat te zaključuje da postoje „izražene rodne razlike u sjećanjima na rat te upozorava na upletenost roda u rat i militarizam, potvrđujuć. [...] U desetom poglavlju Matea Milak i Krešimir Peračković u radu „Pandemijsko iskustvo života mladih Vukovarsko-srijemske županije u virtualnoj svakodnevni- ci” predstavljaju rezultate istraživanja provedenog u sklopu projekta pod nazivom ˝Od lokalnih do virtualnih zajednica – Društveni odnosi mladih u uvjetima nametnutog prostornog distanciranja .̋ Na temelju stavova ukupno 552 ispitanika, učenika tr.